Što je to otpad i kako nastaje? Otpad je svaka tvar ili predmet koje posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti. Posjednik otpada je proizvođač otpada ili pravna ili fizička osoba koja ga posjeduje. Proizvođač otpada je svaka osoba čijom aktivnošću nastaje otpad ili koja prethodnom obradom, miješanjem ili drugim postupkom, mijenja sastav ili svojstva otpada.
Svi mi svakodnevno proizvodimo otpad kao što su: papir, stare novine, otpaci od hrane, plastične boce, baterije itd..
Koje vrste otpada razlikujemo? Ovisno o svojstvima otpada, otpad dijelimo na opasni, neopasni i inertni otpad. Po mjestu nastanka, razlikujemo više vrsta otpada: komunalni otpad, proizvodni otpad, ambalažni otpad, otpad iz rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, otpadni električki i elektronički uređaji i oprema, vozila kojima je istekao vijek trajanja, otpadne gume, građevinski otpad, infektivni otpad iz zdravstvenih ustanova, otpadna ulja, mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, itd.
Kako definirati opasni otpad? Opasni otpad je otpad koji pokazuje jedno od svojstava koja ga čine opasnim, npr.: eksplozivnost, oksidativnost, zapaljivost, nadražljivost, otrovnost, štetnost, infektivnost, kancerogenost, mutagenost itd.
Što sve može biti opasni otpad? Komunalni otpad, proizvodni otpad, ambalažni otpad, građevinski otpad, električki i elektronički otpad, vozila kojima je istekao vijek trajanja i otpadne gume mogu biti opasni otpad ako sadržavaju jedno od svojstava opasnog otpada.
Koje primjere opasnog otpada nalazimo u svakodnevnom životu? Boje, tinta, ljepila i smole, otapala, fotografske kemikalije, pesticidi, baterije (nikal-kadmij baterije i olovne baterije), akumulatori, otpadna ulja za motore, pogonske uređaje i podmazivanje.Opasni otpad mora se odvojeno sakupljati!
Što je to inertni otpad? Inertni otpad je otpad koji ne podliježe značajnim fizikalnim,kemijskim i biološkim promjenama pa ne onečišćuje okoliš i ne ugrožava ljudsko zdravlje
Što je to proizvodni otpad? Proizvodni otpad je otpad koji nastaje u proizvodnom procesu u industriji, obrtu i drugim procesima, a po sastavu i svojstvima se razlikuje od komunalnog otpada. Proizvodnim otpadom se ne smatraju ostaci iz proizvodnog procesa koji se koriste u proizvodnom procesu istog proizvođača. Industrija je najveći proizvođač otpada.
Kako nastaje komunalni otpad i koji je njegov sastav? Komunalni otpad je otpad iz kućanstava, te otpad iz proizvodne ili uslužne djelatnosti ako je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava.
Komunalni otpad velikim dijelom sadrži:
– biorazgradivi otpad, npr. ostaci hrane i prehrambenih artikala, vrtni otpad
– otpadna ambalaža koja nastaje nakon raspakiranja proizvoda (papir, plastika, kartonske kutije, staklene i plastične boce)
Na koji način treba gospodariti otpadom? U gospodarenju otpadom potrebno je pridržavati se određene hijerarhije postupaka:
– sprječavanje nastanka otpada i smanjivanje količine otpada i njegovog štetnog utjecaja na okoliš,
– oporaba otpada čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti
– zbrinjavanje otpada koji nema vrijednih svojstava za oporabljivanje
Što je to oporaba i recikliranje otpada? Oporaba otpada je svaki postupak ponovne obrade otpada radi njegova korištenja u materijalne i energetske svrhe. Recikliranje je ponovna uporaba otpada u proizvodnom procesu osim uporabe otpada u energetske svrhe.
Koji otpad treba izdvajati? Otpad koji se može oporabiti: papir, karton, staklo, plastika, metali, zeleni tj. biorazgradivi otpad;Opasni otpad: baterije, akumulatori, motorna ulja, lijekovi, kemikalije.
Što su ekootoci? Ekootoci su izdvojene i posebno uredene površine s posudama za odvojeno odlaganje stakla, papira, plastike, metala, starih baterija i lijekova. Ekootoci su tek početna faza novog sustava gospodarenja otpadom u koji će se uskori uključiti i reciklažna dvorišta s mogučnošću prihvaćanja gotovo svih korisnih i opasnih vrsta kućnog otpada. Do tada sve ono što ne smije u posude ekootoka odlažite u obične kontejnere!
Kako izbjeći stvaranje otpada? Ako imate vrt, organski otpad ( zeleni otpad iz vrta i kuhinje) ne bacajte u kantu, nego ga kompostirajte. Namirnice kupujte po mogućnosti svježe i bez ambalaže. Koristite platnenu vrećicu, košaru ili mrežu, a ponuđenu plastičnu vrećicu ljubazno odbijte. Napitke (mineralnu vodu, sokove, osvježavajuća pića, pivo, vino….) ku kupujte u povratnoj staklenoj ambalaži. Izbjegavajte proizvode zapakirane u malim obrocima. Njihova ambalaža (metalna, plastična) koju bacamo često je vrijednija od samog proizvoda. Ne služite se niti u iznimnim prilikama (rođendani, zabave) plastičnim priborom za jelo, posuđem i čašama za jednokratnu uporabu. Ne služite se niti u iznimnim prilikama (rođendani, zabave) plastičnim priborom za jelo, posuđem i čašama za jednokratnu uporabu.
Koristite platnene maramice i ubruse. Ako kupujete papirnate, birajte proizvode od recikliranog papira. To vrijedi i za sve ostale papirnate proizvode.
Izbjegavajte kupovanje jeftinih (plastičnih) proizvoda, posebno igračaka, jer ih zbog kratkog vijeka trajanja s pravom možemo smatrati lijepo zapakiranim smećem.
Nastojte kupovati proizvode dužeg vijeka trajanja kao i one koje u slučaju kvara ne morate baciti nego popraviti.
Rabljenoj odjeći i obući nije mjesto u kanti za smeće. Raspitajte se kod Crvenog križa, Caritasa ili drugih ustanova koje skrbe o potrebitima preuzimaju li rabljenu odjeću i obuću. Rabljene, dobro očuvane predmete ustupite ili prodajte (besplatnim oglašavanjem.
Koje vrste otpada prikupljamo? Organski otpad čini nešto više od jedne trećine ukupnog otpada u kanti za smeće, a sastoji se od kuhinjskih otpadaka (ostaci voća i povrća, ljuske jaja, ostaci kave i čaja, uvelo cvijeće…) otpadaka iz vrta (lišće, otpalo voće, sitno isjeckano granje, korovi, trava…)
Kompostiranje je najprihvatljiviji način zbrinjavanja organskog otpada. Kompostiranjem se iz organskog otpada dobiju vrijedne humusne tvari koje služe za obnovu i poboljšanje kvalitete tla.
Papir čini drugu trećinu sadržaja kanti za smeće. Recikliranjem starog papira štedi se električna energija, voda i drvo.
Za proizvodnju 1 tone papira srednje kvalitete mora se posjeći dva stabla i potrošiti 240 000 l vode i 4700 kwh električne energije. Istu količinu papira može se proizvesti od starog papira uz utrošak 180 l vode i 2750 kwh električne energije
Plastika u kanti za smeće poseban je problem. Oporaba plastičnog otpada komplicirana je i otežana mnogovrsnošću plastičnih materijala. Zato je s ekološkog stajališta najodgovornije izbjegabvati korištenje plastičnih proizvoda, naročito plastične ambalaže. Plastična vrećica ili boca u prirodi se razgrađuje 100-1000 godina. Stoga plastičnu ambalažu koju ne možemo izbjeći moramo svakako odvojeno prikupljati.
Staklo u kanti za otpatke vrijedna je sekundarna sirovina. Odvojenim prikupljanjem po vrstama stakla i recikliranjem štedi se sirovine i energiju. Jedna povratna staklena boca zamjenjuje 40 nepovratnih, zo znači – 40 puta manji volumen otpada!
Metali se u mnogim gradovima i mjestima otkupljuju već odavno. Organiziranim odvojenim sakupljanjem bolje će se iskoristiti ove vrijedne sekundarne sirovine i spriječiti njihovo rasipanje.
Opasni otpad čini samo mali dio ukupne mase otpadaka, ali predstavlja veliku opasnost za okoliš. Tu spadaju: ostaci lijekova, baterije i akumulatori, rabljeno motorno ulje, pesticidi, herbicidi, ostaci boja i lakova, elektronički otpad…
Ostali otpad čini građevinski materijal, koža, auto-gume…On se također velikim dijelom može reciklirati.
Što je biootpad? Komponenta u otpadu koja nakon odvajanja od ostalih komponenti može poslužiti kao materijal za kompostiranje zove se biootpad. Ova vrsta otpada ima više izvora nastajanja, a najvažniji su: domaćinstva, ugostiteljstvo, javne površine i sl.
Biootpad koji se stvara u domaćinstvima je otpad koji nastaje prilikom svakodnevne pripreme hrane (ostaci voća i povrća, i sl.) te uređenja zelenih površina okućnica (lišće, suho granje, trava, cvijeće i dr.). Ova vrsta otpada dolazi svakodnevno u komunalnom otpadu i to u količini od cca 30-40%. Količine otpada koje se stvaraju tokom godine nisu iste. Naime, najveće količine biootpada nastaju u domaćinstvima tokom rane jeseni i u drugoj polovini proljeća.
U biootpad s javnih površina ubraja se otpalo lišće, pokošena trava, te drvenasti otpad (ogranci, stabljike i korijenje), a skuplja se sa tržnica, groblja, parkova i drugih javnih zelenih površina. Godišnje stvaranje biootpada varira od lokacije, klime i vremenskih prilika. U siječnju i veljači proizvodi se minimalno biootpada zato što je priroda u zimskom snu. Proljetni klimatski uvjeti potiču proljetno čišćenje i trava počinje rasti. Pokošena trava postaje glavna komponenta biootpada do sredine listopada kada lišće počinje opadati.
Kako se skuplja biootpad? Skupljanje biootpada iz domaćinstava u pravilu se vrši odvojeno od ostalog komunalnog otpada. Na taj način izdvojeni biootpad može se kompostirati u cilju dobivanja komposta kao krajnjeg produkta koji se onda koristi kao dohrana zemlji. Skupljanje biootpada može se vršiti putem posuda za izdvojeno skupljanje I putem reciklažnih dvorišta.
Kako se obrađuje biootpad? Danas se sve više primjenjuje kompostiranje biootpada u cilju dobivanja kvalitetnog komposta koji ima višestruku primjenu. Kompostiranje mogu obavljati sami građani ako imaju vrtove ili se ono vrši na javnim kompostanama. Proces kompostiranja tj. razgradnje biootpada do konačnog produkta kao što je kompost vrlo je složen i treba ga voditi pod strogo kontroliranim uvjetima.
Što se može kompostirati? Ako imate vrt sami kompostirajte bio-otpad. Za kompost koristite: kuhinjski otpad (ostaci voća i povrća, ljuske jaja, talog od kave, vrećice od čaja, ostaci kruha i sl.) i vrtni ili zeleni otpad (ostaci cvijeća, granje, opalo lišće, otkos trave i živice, piljevinu).
Za kompost se ne smiju koristiti: ostaci mesa, ribe, kostiju, mlijeka i mliječnih proizvoda, ulja i masti.
Zašto nije dobro da biootpad završi na deponiju? Bio-otpad čini trećinu kućnog otpada. Odložen na odlagalištima razgrađuje se pri čemu nastaje plin metan koji može uzrokovati požare i eksplozije, ali i značajno doprinosi povećanju “efekta staklenika”.
Gdje odložiti stari papir? Stari papir iz vašeg domaćinstva možete odložiti u dodjeljene vam kante za stari papir ili pak kontejnere za stari papir koji se danas mogu naći na javnim površinama u našim općinama i gradu.
Oni su najčešće plave boje s otvorom za ubacivanje papira. Ukoliko u vašem mjestu nema kontejnera za papir za informacije nazovite vaše komunalno poduzeće.
Što odlagati u kontejnere za stari papir? U plave kontejnere za papir odložite: novine, karton, časopise, kompjuterski papir, prospekte, knjige, uredski papir, bilježnice, papirnate vrećice.
Što NE odlagati u kontejnere za stari papir? Ne smije se odlagati plastiku, tetrapak, fotografije, zauljeni prljavi papir, upotrijebljene maramice, pelene i slično.
Zašto je važno stari papir sakupljati odvojeno? U kućnom otpadu nalazi se do 30 % papirnog otpada. Reckliranjem papira štedimo drvo, vodu, energiju, deponijski prostor, te smanjujemo zagađenost otpadnih voda.
Važno je reći da hrvatske tvornice papira danas uvoze 70% starog papira kako bi zadovoljile svoje potrebe.
Gdje odlagati staklo? Staklenu ambalažu odložite u kontejnere za staklo (naječešće obojeni u zeleno).
Koje vrste stakla idu u kontejner za staklo? U zeleni kontejner za staklo odlažu se staklene boce i staklene teglice.
Gdje završava odvojeno sakupljena staklena ambalaža? Odvojeno sakupljena staklena ambalaža završava kod oporabitelja za staklo tj. tvornici “Vetropack Straža” u Humu na Sutli. Prije odlaganja staklenu ambalažu treba isprazniti, skinuti čepove i zatvarače.Boce se ne moraju odvajati po bojama.
Što je s ravnim prozorskim staklom? U kontejnere za staklo ne smije se odlagati prozorsko staklo, keramičko posuđe, žarulje, te ostale vrste stakla kao što je bolničko i laboratorijsko staklo. Tvornica “Vetropack Straža” u Humu na Sutli jedina je tvornica u Hrvatskoj koja se bavi reciklažom ambalažnog stakla i iz istog radi nove staklene boce. Odlično svojstvo stakla je da ga je moguće u potpunosti i bezbroj puta reciklirati. Udjel stakla u kućnom otpadu iznosi do 10 masenih postotaka. Bitan uvjet za reciklažu staklenog krša je istovjetnost kemijskog sastava (npr. stakleni krš od prozorskog stakla ne može se upotrebljavati za proizvodnju ambalažnog stakla i obrnuto). Stoga je važno da u kontejnere za staklenu ambalažu ne ubacujete druge vrste stakla osim ambalažnog.
Staklo se proizvodi od smjese prirodnih sirovina i staklenog krša. Upotrebom staklenog krša u proizvodnji stakla štedi se prirodna sirovina, energija, odlagališni prostor.
Što je to PET i gdje se odlaže? PET je oznaka za plastične boce bezalkoholnih napitaka (primjerice Fanta, Coca-cola, sve mineralne vode itd.). PET ambalaža se odlaže u kontejnere za tu vrstu otpada koji su najčešće žute boje.
Kako pravilno odložiti PET bocu u žuti kontejner? PET bocu u kontejner odložite tako da je zgnječite, a potom bocu ponovo začepite. Time ćete boci znatno smanjiti volumen i na taj način smanjiti troškove sakupljanja ujedno smanjujući prometno zagađenje.
Zašto izbjegavati PET ambalažu? PET ambalaža zauzima veliki i sve veći volumni udio u kućnom otpadu. Prvenstveno zbog velikog porasta kupovine flaširane vode za piće. PET ambalaža odložena na deponijama zauzima ogroman korisni prostor, a razgradnja PET-a je jako spora i mjeri se u stotinama godina.
Mala težina i veliki volumen PET ambalaže poskupljuju transport ove vrste otpada od mjesta gdje se sakupi do postrojenja za reciklažu.
Zbog svega navedenog, nastojte što je više moguće kupovinu napitaka u PET bocama zamijeniti kupovinom u staklenim bocama.
U koje kontejnere odlažemo limenke? U zasebne sive kontejnere za metalnu ambalažu (oznaka MET) ili žute kontejnere zajedno s PET ambalažom (oznaka PET/MET).
Koje vrste limenki ne idu u reciklažu? Nije dozvoljeno bacati limenke s ostacima boja, lakova, ulja i kemikalija te metalnu ambalažu koja je sadržavala zapaljive tekućine (dezodaransi i razni drugi sprejevi).
Koji su učinci recikliranja metala? Smanjuje se potrošnja energije koja je inače potrebna za istaljivanje metala iz prirodne sirovine i za prijevoz rude iz uglavnom nerazvijenih država u zemlje koje ih prerađuju smanjuje se broj rudnika – narušavanje krajolika smanjuje se zagađenje okoliša (emisije), jer su u industriji prerade rude u metale stvaraju velika zagađenja i otpad.
Zašto izbjegavati kupovinu napitaka u limenkama? Za isti volumen pića, za izradu aluminijske limenke, utroši se čak 20 puta više energije nego za izradu povratne staklene boce.
Što sa starim gumama? Prilikom zamjene guma, najbolje je da stare gume ostavite kod vulkanizera. Oni bi ih morali pravilno zbrinuti kao svoj tehnološki otpad. U protivnom, stare gume odvezite na vaš najbliži komunalni deponij. Tamo bi ih komunalna poduzeća trebala odvajati od ostalog smeća i pravilno zbrinjavati.
Kako se stare gume mogu iskoristiti? U Hrvatskoj se danas stare gume, zbog svoje kalorične vrijednosti, odnosno svojstva da prilikom gorenja oslobađaju velike količine topline, koriste kao gorivo u Tvornici cementa Koromačno. Stare gume se mogu i reciklirati a reciklirana guma može se koristiti kao sirovina za izradu umjetne trave, podloge za sportska igrališta i parkirališta, ceste, u proizvodnji obuće itd. U Hrvatskoj se recikliranjem starih guma bavi tvrtka Gumiimpex iz Varaždina.
Gdje odložiti automobilske akumulatore i zašto? Stare automobilske akumulatore možete odložiti u lokalnim komunalnim poduzećima ili predati registriranim oporabiteljima
Stare akumulatore nemojte ostavljati pokraj običnog kontejnera za smeće jer će najvjerojatnije završiti na deponiju izmješan s drugim otpadom. Stari akumulatori u sebi sadrže sulfatnu kiselinu koja je vrlo agresivna i štetna za okoliš. Završi li stari akumulator na tlu iz njega će iscuriti kiselina i zagaditi okoliš. Osim sulfatne kiseline stari akumulatori sadrže i teški metal olovo. Reciklaža starih akumulatora zasniva se na neutralizaciji kiseline i izdvjanju olova koje se može ponovo iskoristiti.
Gdje sa starim šporetima, bojlerima i sl? Za bijelu tehniku obavezno nazovite vaše komunalno poduzeće koje će vas uputiti kako je u vašem mjestu organizirano odvojeno prikupljanje ove vrste otpada.
Kako odložiti bijelu tehniku? Građani sami dovoze bijelu tehniku na odlagalište gdje se taj otpad (privremeno do preuzimanje od strane tvrtke koja se bavi reciklažom) odlaže odvojeno od ostale vrste komunalnog otpada,u nekim mjestima komunalne firme na telefonski poziv sami dolaze po ovaj otpad,u nekim sredinama se bijela tehnika sakuplja putem sezonskih akcija čišćenja.
Zašto je važno odvojeno sakupljati bijelu tehniku? Bijela tehnika većim je dijelom napravljena od metala te se kao takva lako reciklira. Svako odlagalište moralo bi imati poseban dio za odlaganje i privremeno skladištenje ove vrste otpada.
Hladnjaci bi se trebali posebno tretirati jer sadrže štetne plinove freone. Komunalna poduzeća morala bi na odlagalištima iz hladnjaka izdvojiti freone prije nego se frižideri predaju u mehaničku reciklažu.
Gdje sa starim autom? Kad imate stari automobil kojeg se morate riještiti obavezno nazovite vaše komunalno poduzeće ili vašu Općinu/Grad. Većina poduzeća koja se bave sakupljanjem starih automobila će bez naknade “pokupiti”, ako vaš automobil nije u voznom stanju. Stari automobili napravljeni su velikim dijelom od metala, pa se veći dio starog automobila može ponovo upotrijebiti za proizvodnju raznih metalnih proizvoda. U starim vozilima nalazi se i opasni otpad; stari akumulatori, motorna ulja, antifriz.
Zašto je motorno ulje opasno? Staro motorno ulje sadrži kemijske spojeve koji odloženi u prirodu zagađuju tlo i vodu. Istovremeno, staro motorno ulje ima kalorična svojstva, tj. energetsku vrijednost, pa se može koristiti kao gorivo u pojedinim postrojenjima.
Gdje odložiti prazne kantice motornih ulja? Zbog sadržaja ostataka motornih ulja u ovoj ambalaži, ova vrsta otpada svrstava se u opasni otpad i treba se odvojeno sakupljati i zbrinjavati, i to na trošak proizvođača i uvoznika motornih ulja (INA, OMV itd.). Stoga potražite na obližnjoj benzinskoj pumpi žute kontejnere (metalne bačve s poklopcem) u koje ćete odložiti ovu vrstu otpada.
Zašto su stare baterije opasni otpad? Opasne su jer sadrže teške metale. Treba ih odvojeno sakupljati i odlagati u male crvene kontejnere za stare baterije ukoliko su postavljeni na određenim punktovima u vašem mjestu. Za informaciju o lokacijama crvenih kontejnera raspitajte se u vašem komunalnom poduzeću.
Ukoliko ih komunalno poduzeće nije postavilo, stare baterije ipak nemojte odlagati u kantu za smeće s drugim otpadom.
Sakupljajte ih kod svoje kuće, a kad sakupite malo veću količinu zahtijevajte od vašeg komunalnog poduzeća da ih preuzme i propisno zbrine.
Što je efekt staklenika? Efekt staklenika na Zemlji nam govori da se klima mijenja puno brže nego što je normalno. (Efekt staklenika – regulira tok energije koja stiže na Zemlju i koja odlazi sa nje.)Sunce grije Zemlju i ona tu energiju zrači nazad u svemir.
Međutim, neki sastojci atmosfere zadržavaju određeni dio odlazne enrgije, tj. zadržavaju toplinu. Bez tog prirodnog fenomena, prosječna temperatura na Zemlji bila bi 30 stupnjeva niža od sadašnje temperature od 15 Celzijevih stupnjeva. Nažalost, izgaranje fosilnih goriva i krčenje šuma stvaraju velike količine stakleničkih plinova u atmosferi, koji pojačavaju efekt staklenika. Kao rezultat toga imamo globalno zatopljenje veće od pola stupnja u zadnjih sto godina.Kratkovalne Sunčeve zrake prodiru velikim dijelom na površinu Zemlje,no dugovalne toplinske zrake koje isijava zagrijana površina Zemlje dobrim dijelom absorbira atmosfera i tako umanjuje zahlađivanje.Tom prirodnom stakleničkom učinku najviše doprinosi vodena para ( 20.6 *C ),a preostalih 12.4* C staklenički plinovi,čija ukupna koncentracija u troposferi ne iznosi više od 0.1%.
1992.godine koncipirana je prva okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama o kojoj se u Rio de Janeiru opširno raspravljalo, a u njoj se zahtijeva «ustaljivanje koncentracija stakleničkih plinova na razini koja sprečava opasne antropogena utjecaje na globalnu klimu».
Što je uzrok efekta staklenika? Porast koncentracije stakleničkih te širenje novopridošlih plinova s vrlo niskim koncentracijama, plinova u tragovima, koji razgrađuju zaštitni sloj ozona u stratosferi, što izaziva pogubne štete za život na Zemlji.
Što su posljedice efekta staklenika? Ogromne promjene u ekosferi s nesagledivim političkim,gospodarskim i društvenim implikacijama.Devedesete godine ovog stoljeća najtoplija su razdoblja otkad postoje meteorološka mjerenja.1995.g. te 1998. bile su, globalno gledajući,najtoplije godine od kada se mjere temperature zraka.
